- EAN13
- 9782844501448
- ISBN
- 978-2-84450-144-8
- Éditeur
- Ibis Rouge
- Date de publication
- 12/02/2002
- Collection
- Guide du capes de créole
- Dimensions
- 24 cm
- Poids
- 130 g
- Langue
- français
- Code dewey
- 393.909
- Fiches UNIMARC
- S'identifier
Autre version disponible
Ki Amérindien, ki Afriken, ki Zendien, ki Blan, chak sé mak-moun la ki an péyi-Gwadloup la té ni on konpòtasion diféran douvan lanmò. Sé éritaj-lasa ki fè si sosiété kréyol la rivé met si pié stratréji a'y ki ta'y pou babouké lapè a lanmò.
Gid-lasa ka dékatiyé konpòtasion, jan-fè épi jan-vwè a sosiété kréyol la douvan lanmò. An tan-lontan, véyé a moun-mò té on biten pòtalan an péyi-Gwadloup. Sé té on moman longannaj pou mò-la kon pou sé vivan-la.
Kon ou vwè kouri-sikilè la té pasé, sé kon ou vwè vwazen vwazin té ka vini gadé ki mannev yo pé pòté ba met a mò-la. Sé boug-la té ka bradjaké yonn-dé ban pou moun pé sizé oben on ti joupa si kaz-la té two piti. Sé madanm-la té ka pwopté kaz-la, yo té ka méné bwè é manjé, kafé, wonm, bouji, tou sa ki fo pou pasé lannuit épi mò-la. Tout moun té ka kokomiyonné mò-la ; i té lavé, lenjé é pengné dapré koutim kréyol.
Si sé priyè-la té ka méné nanm a moun-mò la monté adan péyi a moun san chapo, yo té ka masonné braraj a tout kominoté-la. On véyé té on bel mòso matjoukann kréyol la moun té ka voyé kont, jé-di-mo, timtim oben kayanbouk (kisisi kisila) alé pou fè lespri a yo maché é défawouché lanmò.
Moun a lantou-la té ka pòté dapiyan-lespri ba met a mò-la, é sé ansanm ansanm yo té ka dépasé lanmò.
Mé jòdi-jou, épi larel-neftaj, véyé ka fet flip flap. Sa nou ka mandé, sé es moun-Gwadloup ké touvé nouvo mwayen aksepté lanmò pou jwi lavi pi bien san yo ped sa yo ja ni la.
Gid-lasa ka dékatiyé konpòtasion, jan-fè épi jan-vwè a sosiété kréyol la douvan lanmò. An tan-lontan, véyé a moun-mò té on biten pòtalan an péyi-Gwadloup. Sé té on moman longannaj pou mò-la kon pou sé vivan-la.
Kon ou vwè kouri-sikilè la té pasé, sé kon ou vwè vwazen vwazin té ka vini gadé ki mannev yo pé pòté ba met a mò-la. Sé boug-la té ka bradjaké yonn-dé ban pou moun pé sizé oben on ti joupa si kaz-la té two piti. Sé madanm-la té ka pwopté kaz-la, yo té ka méné bwè é manjé, kafé, wonm, bouji, tou sa ki fo pou pasé lannuit épi mò-la. Tout moun té ka kokomiyonné mò-la ; i té lavé, lenjé é pengné dapré koutim kréyol.
Si sé priyè-la té ka méné nanm a moun-mò la monté adan péyi a moun san chapo, yo té ka masonné braraj a tout kominoté-la. On véyé té on bel mòso matjoukann kréyol la moun té ka voyé kont, jé-di-mo, timtim oben kayanbouk (kisisi kisila) alé pou fè lespri a yo maché é défawouché lanmò.
Moun a lantou-la té ka pòté dapiyan-lespri ba met a mò-la, é sé ansanm ansanm yo té ka dépasé lanmò.
Mé jòdi-jou, épi larel-neftaj, véyé ka fet flip flap. Sa nou ka mandé, sé es moun-Gwadloup ké touvé nouvo mwayen aksepté lanmò pou jwi lavi pi bien san yo ped sa yo ja ni la.
S'identifier pour envoyer des commentaires.
Autres contributions de...
-
Benzo raconte...Ma campagne d' autrefois, Lavi lontan pa bò kaz an mwen suivi de Ma campagne d' autrefoisDiana Ramassamy, Serge Colot, BenzoIbis Rouge15,00